Dr Borislav Trpčev: Spasili smo beskućniku noge od amputacije

Sadržaj:

Dr Borislav Trpčev: Spasili smo beskućniku noge od amputacije
Dr Borislav Trpčev: Spasili smo beskućniku noge od amputacije
Anonim

63-godišnji Todor je još jedan beskućnik koji je ove zime mogao umrijeti od hladnoće. Ili okončati život bespomoćan, sa odsječenim nogama, u nekom domu. Da nije upoznao vaskularnog hirurga iz Univerzitetske bolnice-Burgas, dr Borislava Trpčeva, koji mu je spasao noge i dao mu veru da može da nastavi život kao normalan čovek

“Cijela tri mjeseca uporno smo liječili Todora od dijabetičke gangrene. Čovjek sada može stati na svoje noge i to me posebno raduje. Nosili su ga na rukama, potpuno bespomoćnog, crnih nogu, natopljenih gnojem. Smrad je bio nepodnošljiv… Videli smo dosta, ali sestra nije izdržala, bilo joj je muka. To su bile mrtve noge, sumnjala sam da ćemo ih spasiti, ali morala sam pokušati. Todor ne pije i ne puši. Ima sve šanse da se vrati u život. Sada je srećan što može da hoda , kaže dr Trpčev.

“Todorova sudbina je slična sudbini svakog klošara, s tom razlikom što nije alkoholičar ili narkoman. Što je vrlo rijetko u ovim krugovima. Nema djece i rodbine, a žena mu je mrtva. Stan je bio njen i njeni rođaci su ga natjerali da ode. U početku je bio u stanu, ali nije imao stalni posao niti primanja za plaćanje stanarine. I tako je završio na ulici - sklonio se u napuštene zgrade pored bivšeg trezvenjaka, koje je dijelio sa još 11 nesrećnika. Dr Trpčev je jedini doktor koji je pristao da ga leči. Niko nije hteo da ima posla sa njim – ili su nas jurili ili su nudili da mu odseku noge“, kaže Tanja Mihail, socijalna radnica u nevladinoj organizaciji „Caritas“.

“Caritas” brine o ovim beskućnicima, hrani ih, održava njihovu higijenu, vadi im dokumenta. Cilj je socijalizirati ih, vratiti u društvo. Teško je jer poslodavci ne žele alkoholičare i narkomane. A pošto je Todor drugačiji, ima i radne navike, vjerujem da ima šanse za normalan život“, prokomentarisao je dr Trpčev.

Todor (lijevo) je sada dobro

“Nijedan pacijent ne može, kada ga bole noge, znati da li je u pitanju bolest vaskularnog porijekla, neurološka ili reumatološka. Postoji mnogo bolesti. Svako ko ima takve pritužbe treba prvo da podijeli problem sa svojim ljekarom opšte prakse. On će proceniti da li su venskog porekla i uputiti pacijenta vaskularnom hirurgu. Ali pacijent može direktno posjetiti vaskularnog hirurga ako je 100% siguran ili ako u porodici ima ljudi koji pate od proširenih vena. Ljudi stariji od 50 godina treba da posećuju vaskularnog hirurga dva puta godišnje, jer godine predisponiraju nastanak vaskularnih bolesti“, savetuje poznati vaskularni hirurg.

“Hronična venska insuficijencija javlja se kod oko 38% Bugara, a prema statistikama, preko 1.500.000 ljudi u našoj zemlji pati od proširenih vena. U ordinaciji u bolnici imamo dopler koji se koristi u dijagnostici hronične venske i hronične arterijske insuficijencije ekstremiteta. Važno je napomenuti da je ultrazvuk potpuno bezopasan, ultrazvukom se utvrđuje količina krvi u žilama, njihovo stanje i prisutnost plakova. Ako se pregledom utvrdi da pacijent ima kroničnu arterijsku insuficijenciju, radi se angiografija. To se odvija na Odeljenju za vaskularnu hirurgiju bolnice u kojoj i ja radim”, objasnio je dr Trpčev.

Preporučuje se: