Assoc. Dr Dimitar Sivrev, MD: Naučnici neće uskoro otkriti eliksir večne mladosti

Sadržaj:

Assoc. Dr Dimitar Sivrev, MD: Naučnici neće uskoro otkriti eliksir večne mladosti
Assoc. Dr Dimitar Sivrev, MD: Naučnici neće uskoro otkriti eliksir večne mladosti
Anonim

Assoc. Dr Dimitar Sivrev je doktor medicine. On je jedan od ljudi koji školuju buduće lekare, šef je Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Trakija - Stara Zagora. Studenti ga vole, kao i njegova predavanja, iako su ispiti prilično teški i zahtijevaju puno čitanja i solidne pripreme. On je jedan od onih ljudi kojima su automobil i javni prevoz potpuno suvišni. Rastojanja prelazi peške i ne smeta mu to što se Medicinski fakultet nalazi dosta daleko od centra Stare Zagore. On procjenjuje koliko mu vremena treba i uvijek je tačan. Voli šale i uvijek ima nekoga u rezervi za svoje prijatelje. Danas ga tražimo povodom njegovog najnovijeg udžbenika - "Anatomija osobe sa godinama".

Prof. Sivrev, da krenemo od Vaše genealogije, da li dobro poznajete svoje pretke i da li savremeni čovjek treba da zna odakle su njegovi korijeni?

- Naravno da znam svoju genealogiju, ali je ne znam napamet jer je jako duga. Moj otac je, pošto je otišao u penziju, uložio mnogo truda u oblikovanje rodoslovlja. Jedan je od najstarijih u našoj zemlji. Nažalost, zbog preseljenja i dokumenata uništenih u požaru, nije se mogao vratiti prije 1730. godine, kada je djed Radko, koji je sa ocem i stricem putovao u trgovačkom karavanu, za nekoliko minuta ostao bez roditelja u napadu Turski razbojnici. Svi su pobijeni, a mali Rad se sakrio u grmlje i preživio. Po porodičnom predanju, ovi moji djedovi su bili sa Balkana - vjerovatno iz Kotela. Ne samo pojedinac, već i svako društvo mora poznavati svoju istoriju. Ko ne zna svoju prošlost nema budućnost. Osuđen je na izumiranje i zaborav.

Kada ste odlučili da postanete doktor?

- Do 17. godine sam razmišljao da studiram elektronsku specijalnost - radiotehniku. Niko me nije posebno uputio na medicinsku profesiju. Možda moja težnja za humanošću, potpomognuta književnošću,

promijeni moj život

i uputio me na ovu plemenitu profesiju, koja je u našoj zemlji nažalost previše potcijenjena.

Sada ste stomatolog, docent anatomije, šef katedre "Anatomija", kako uskladiti sve ove obaveze?

- Moja interesovanja su raznolika - počevši od alternativne medicine, preko građevinarstva i poljoprivrede, do kompjutera. Naravno, ni u jednoj oblasti ne mogu da se poredim sa profesionalcima, ali se ipak snalazim. Uživam i u stolarstvu, književnosti, obradi metala i bilo čemu drugom što vam padne na pamet. Pretpostavljam da je prošlo vrijeme kada sam se zanimao za astronomiju i elektroniku, a moderne tehnologije se razvijaju takvom brzinom da čak i profesionalci teško idu u korak sa svim novostima.

Prof. Sivrev, kao specijalista poznajete mogućnosti ljudskog organizma. Da li je moguće da se čovjek održi takozvanim "eliksirima mladosti"?

- Postoji mnogo novih izvještaja o "eliksiru vječne mladosti", ali za sada nema dokaza o 100% djelotvornosti bilo kojeg lijeka. Naslijeđe igra važnu ulogu kako u dugovječnosti tako i u mladosti, ali i način života ima snažan uticaj - ishrana, kvalitet vode, čistoća vazduha. Dok

99% svjetskih sredstava se ulaže u ratove i

proizvodnja oružja, ni lijek za rak ni sredstvo za vječni život i mladost neće biti otkriveni. Sada je princip "spasi sebe pojedinačno" ili "spas davljenika je u rukama samih davljenika".

Zato - živite zdravo i ne ponavljajte greške svojih predaka, koje su za njih postale uzrok bolesti i rane smrti. Kada je čovjek radio dugi niz godina, ne treba naglo da prekine svoj posao, ili ako to radi, treba ga zamijeniti nekim lakšim, ali koji mu se sviđa i privlači. Naravno, takvi ljudi ne bi trebali da se preopterećuju, niti da se preopterećuju poslom. Rad bi trebao biti onoliko koliko uživamo u njemu.

A koja su vaša interesovanja?

- Moja interesovanja su veoma široka, ali nažalost zadnjih 5-6 godina nisam imao vremena ni za šta osim za neposredni rad na Katedri za anatomiju. Prije nekoliko godina, u razgovoru na Radio Staroj Zagori, objasnio sam da se snalazim u svim svojim obavezama radeći 16 sati dnevno. Sada se posao povećao i ne mogu sve da uradim ni za 18 sati, pa sam prestao da se bavim mnogim svojim omiljenim aktivnostima. Za sada se ne mogu rastati samo od kompjutera…

Preporučuje se: