Dr Borislav Borisov: Tromboliza je šansa da ljudi sa moždanim udarom ostanu živi

Sadržaj:

Dr Borislav Borisov: Tromboliza je šansa da ljudi sa moždanim udarom ostanu živi
Dr Borislav Borisov: Tromboliza je šansa da ljudi sa moždanim udarom ostanu živi
Anonim

Svake godine 29. septembra obilježavamo Svjetski dan srca kako bismo se prisjetili koliko su kardiovaskularne bolesti rasprostranjene i opasne. U našoj zemlji godišnje se registruje između 13 i 15 hiljada slučajeva srčanog udara, a blizu 6 hiljada ljudi umre od akutnog infarkta miokarda, pokazuju podaci Društva kardiologa u Bugarskoj

Statistika u našoj zemlji je zapanjujuća - svaka dva od tri smrtna slučaja su od kardiovaskularnih bolesti kao što su infarkt miokarda, ishemijska bolest srca, moždani udar, zatajenje srca. Ovo je najčešća društveno značajna grupa bolesti u našoj zemlji, jer od nje godišnje umre preko 70 hiljada ljudi od ukupno preko 100 hiljada Bugara koji su umrli tokom godine. Ovo je zvanična statistika NSI i Ministarstva zdravlja. Prema kardiolozima, 80% ovih preranih smrti moglo se spriječiti. Neophodni su zdrava ishrana, redovno vežbanje i suzdržavanje od pušenja, kontrola krvnog pritiska, šećera u krvi, nivoa holesterola u krvi.

Ovim povodom razgovaramo sa načelnikom Odeljenja za kardiologiju Univerzitetske bolnice u Staroj Zagori, dr Borislavom Borisovim. Poseduje dve specijalnosti - internu medicinu i kardiologiju i jedan je od afirmisanih specijalista invazivne kardiologije u našoj zemlji.

Dr Borisov, kardiovaskularne bolesti su razlog visoke stope smrtnosti u svijetu. Da li je procenat veći u Bugarskoj u poređenju sa drugim zemljama?

- Kardiovaskularne bolesti kao perzistencija su zaista uzrok visoke smrtnosti u cijelom razvijenom svijetu. Nismo izuzetak, ali ne bih rekao da smo šampioni po tom pitanju. Naravno, ima još mnogo toga da se uradi da se pomerimo na niže rang listi i sustignemo zemlje poput Belgije i Francuske, gde je stopa smrtnosti mnogo niža. Što je još važnije, tamo je starosna granica umiranja od kardiovaskularnih bolesti pomjerena naviše, dok se kod nas, nažalost, mortalitet bilježi u mlađoj životnoj dobi. U ovom aspektu, ozbiljan akcenat treba staviti na prevenciju, tj. stil života i izbjegavanje faktora rizika: pušenje, ozbiljna kontrola šećera u krvi, holesterola, krvnog pritiska i, na kraju, ali ne i najmanje važno, gojaznost, koja je generalno svojevrsna epidemija.

Zaostajemo li za razvijenijim zemljama u mogućnostima liječenja ovih bolesti?

- U Bugarskoj je procenat pušača posebno visok - oko 30%, au SAD-u je 17, tj. duplo niže. Pušenje je zaista jedan od najozbiljnijih faktora u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Što se tiče mogućnosti liječenja ovih bolesti, mislim da ne zaostajemo mnogo. Prema podacima Eurostata, iako imamo mnogo manji budžet za zdravstvo u odnosu na Češku, stopa smrtnosti kod nas je potpuno ista kao kod njih. Trenutno u našoj bolnici, zajedno sa Odjeljenjem za neurologiju, gradimo sistem zajedničkog rada sa Centrom za hitnu medicinsku pomoć. Nadam se da će vrlo brzo ovaj sistem značajno smanjiti i invalidnost i smrtnost kod moždanih udara, čija je stopa sada veoma visoka.

Koliko je važna prva reakcija drugih kada osoba ima srčani ili moždani udar?

- U svim vanrednim situacijama izuzetno je važno reagovati na vrijeme i na prvu pojavu sumnjivih simptoma odmah

potražite pomoć u hitnoj pomoći

Što se ranije primenjuju najsavremenije metode lečenja, to su bolji rezultati i manje posledice. Što se tiče lijekova, nomenklatura koju imamo u Bugarskoj ni na koji način nije inferiorna od onoga što se koristi u cijelom svijetu. Ali još uvijek nedostaje masovna svijest da je zdravstvena zaštita naša vlastita misija. Izbjegavanje faktora rizika je najbolja prevencija.

Nedavno ste spasili 77-godišnju ženu sa ishemijskim moždanim udarom lokalnom fibrinolizom. U kojim slučajevima se ova metoda može primijeniti?

- Imamo savršenu organizaciju u vezi sa davanjem trombolize ako se pacijent transportuje na Hitnu pomoć bolnice u prva 3 sata od prijema moždanog udara. Potrebno nam je referentno vrijeme između 30 minuta i 1 sat da dijagnosticiramo stanje pacijenta, izvršimo potrebne krvne pretrage i skeniramo. Tako, do 4 i po sata od početka bolesti, imamo mogućnost da pacijente uključimo u režim trombolize, prateći njihovo stanje preko kontrolnih monitora.

Za koje pacijente je tromboliza prikladna?

- Liječenje se daje samo pacijentima koji su imali ishemijski moždani udar - kada je tromb blokirao cerebralni krvni sud. Aktivna tvar odmah počinje djelovati na razbijanje tromba i otčepljivanje krvnog suda. Pacijentovi simptomi se obično poboljšaju u toku prvog sata. Pod povoljnim okolnostima, do 24 sata nakon tretmana trombolizom, može se postići više od 70% oporavka lezija od moždanog udara. Uspjeh nije uvijek tako dobar, ali tromboliza je ipak šansa za pacijente s moždanim udarom da ostanu živi i ne postanu invalidi.

A kakav uspjeh ste postigli sa svojim pacijentom iz Jambola?

- I 77-godišnja žena iz Jambola koju ste spomenuli, koja je prevezena u bolnicu u trećem satu od moždanog udara, također je imala vrlo dobar rezultat. Ona je hitno primljena sa potpuno nepokretnom lijevom nogom i rukom, od posljedica moždanog udara. Stanje je podrazumevalo ozbiljnu opasnost po život pacijenta, ali brza dijagnostika i transport na deonici od 100 kilometara između Jambola i Stare Zagore omogućili su nam da primenimo najsavremeniji tretman za ovakva stanja. Pacijenta je u Hitnu pomoć primio dr. Issam Al-Attar i doveo ga u angiografsku salu za samo 8 minuta. Do mjesta začepljenja smo prodirali kroz posebne katetere kroz arteriju u nozi pacijenta i dospjeli do problematične moždane arterije. Koristili smo specijalnu funkciju oduzimanja angiografskog aparata, koja daje detaljnu sliku krvnih sudova, potiskujući signal sa svih ostalih struktura – kostiju, mekih tkiva. Izvršili smo superselektivnu fibrinolizu ubrizgavanjem relativno male količine fibrinolitika. Deblokirali smo arteriju za tren. Za usporedbu, ako se izvrši venska fibrinoliza, količina upotrijebljenog fibrinolitika bit će mnogo veća, a njegovo ubrizgavanje će biti duže i, odnosno, više štete će biti dozvoljeno kao rezultat moždanog udara.

U prvom skeniranju pacijentu dan nakon zahvata vidjeli smo vrlo dobar rezultat. Ova 77-godišnja žena sada normalno pokreće svoja dva lijeva uda, koja su prije tretmana bila potpuno nepokretna, a čak se i sama hrani. Sve ovo je veoma zahvalno za cijeli tim koji je preuzeo njen slučaj.

Ima li pacijenata koji nisu pogodni za liječenje trombolizom?

- Ne, svaki pacijent sa moždanim udarom je pogodan za trombolizu. Pacijent ne smije imati nikakvo drugo krvarenje, na primjer iz čira, u posljednja 3 mjeseca. Mora da nije doživeo još jedan moždani udar na vreme. Ako održava vrlo visok krvni pritisak, iznad 180/100, tromboliza se može uraditi tek nakon što je pod kontrolom. Pacijent ne smije doživjeti ozbiljne traume u posljednja 3 mjeseca i ne smije biti na terapiji antikoagulansima. Stoga samo ljekari mogu ocijeniti u kom konkretnom slučaju je primjena trombolize primjerena.

Koji cilj kao profesionalci postavljate za poboljšanje liječenja pacijenata s moždanim udarom?

- Cilj naše bolnice je da svim pacijentima sa moždanim udarom pruži šansu da se pravilno liječe kako bi se smanjila smrtnost i invaliditet i da se liječi na evropskom nivou. Nedavno smo cijeli moj tim i ja bili na obuci u Ljubljani u baš jednom takvom centru za intervenciju.

Preporučuje se: