Prof. Dr Mariyana Stoycheva-Vertigova, MD: Postoji bum hepatitisa A u Bugarskoj

Sadržaj:

Prof. Dr Mariyana Stoycheva-Vertigova, MD: Postoji bum hepatitisa A u Bugarskoj
Prof. Dr Mariyana Stoycheva-Vertigova, MD: Postoji bum hepatitisa A u Bugarskoj
Anonim

Koje su zarazne bolesti rasprostranjene u ovo doba godine? Jesu li se ljetne crijevne infekcije u potpunosti smirile? Da li su bolesti poput vodenih boginja i šarlaha sezonske? Da li nas čeka teža epidemija gripa? O ovim i drugim pitanjima razgovaramo sa prof. dr Marijanom Stoychevom-Vertigovom, specijalistom za zarazne bolesti. Načelnik je Infektivne klinike u Univerzitetskoj bolnici „Sv. Georgi“i predavač na Medicinskom univerzitetu u Plovdivu. Prof. Stoycheva je u rukovodstvu Društva za infektivne bolesti u našoj zemlji

- Prof. Stoycheva, usred jeseni i pred početak sezone gripa, kakve infekcije se trenutno dešavaju. Ko su vaši najčešći pacijenti?

- Hepatitis A trenutno cvjeta. Ima izraženu sezonalnost i obično u ovo doba godine incidencija raste. Tako je i ove godine, imamo previše oboljelih od hepatitisa A - uglavnom djece školskog uzrasta zbog češćih kontakata na početku školske godine. Ovaj virus se prenosi fekalno-oralnim mehanizmom, tj. virus se izlučuje iz fecesa. Stoga do infekcije najčešće dolazi kontaktno-domaćinskim kontaktom sa bolesnim osobama. Osim toga, dobra lična higijena, gužva više ljudi na jednom mjestu, loši sanitarni uslovi su od velikog značaja za nastanak ove bolesti. Ovo je najblaži virusni hepatitis, drugi tipovi su teži. Kod hepatitisa A nema kroničnosti, tj. bolest se završava potpunim oporavkom i smrtni slučajevi su zaista vrlo rijetki.

I da li se još uvijek susreću tzv. ljetne virusne infekcije ili su se potpuno smirile?

- Ne, nisu umrli. A u jesen neke crijevne infekcije imaju svoj procvat. To su trovanja hranom, jednostavno zato što temperature napolju navodno nisu visoke i neki od prehrambenih proizvoda se ne drže u frižideru. Ljudi odlučuju da ih mogu izostaviti, ali kada ti prehrambeni proizvodi dođu u kontakt sa stafilokokom, posebno kada nisu u frižideru, stafilokoke u njima se umnožavaju. Oslobađaju toksine i kada ljudi konzumiraju takvu hranu, vrlo brzo se razbole. Samo nekoliko sati nakon konzumiranja takve hrane, osjećaju povraćanje i bol u trbuhu.

Najčešće se ovo trovanje povezuje sa konzumiranjem sirupastih konditorskih proizvoda koji se čuvaju van frižidera. Tolumbiki, na primjer, i drugi slični slatkiši. Stafilokoki veoma vole šećer i preferiraju ove prehrambene proizvode. Po tom pitanju su opasne i neke salate, na primer krompir salata, razne testenine, koje se pripremaju unapred i ne čuvaju se u frižideru. Stoga, iako se vani čini svježije vrijeme, u vrijeme ručka postaje prilično toplo, a ako se takvi proizvodi i namirnice čuvaju izvan frižidera, ovo je rizično vrijeme za razvoj stafilokoka. Dizenterija se javlja i u jesen, pa neka čitaoci imaju na umu ove opasnosti.

Posljednjih sedmica mnogo smo pričali o očekivanim novim sojevima gripe. Kao specijalista, šta očekujete od sezone gripa?

- Da, puno smo pričali o gripu i sada je jasno da su sojevi koje očekujemo Michigan i Hong Kong. Ove godine prema preliminarnim podacima

gripa će početi negde oko decembra

decembar-januar-februar - ovo je period tokom kojeg najčešće posmatramo epidemije gripa. Već dugo nismo imali veću epidemiju gripa i uvijek očekujemo da će nakon zatišja, iako relativnog, incidenca biti veća. Razlika između gripa i rinovirusnih infekcija o kojima smo pričali je u tome što gripa počinje visokom temperaturom, iznenada, zimicama, vrlo jakim umorom, malaksalošću. Bolesni jednostavno ne mogu ustati iz kreveta, moraju leći. Intoksikacija je veoma izražena. Visoka temperatura i intoksikacija su najkarakterističniji simptomi gripe. Želim da iskoristim ovu priliku da preporučim vakcine protiv gripe. Sada je vreme da to uradimo, oktobar je veoma pogodan mesec za vakcine protiv gripa, kako bi telo imalo vremena da izgradi imunitet na ove antigene koje ubrizgavamo sa vakcinom. Minimalno vrijeme za ovo je 15-20 dana, ali nekim ljudima je za to potreban mjesec dana kako bi imuni sistem bio spreman da se suoči s ovim virusom.

Da li je broj ljudi koji su spremni da se cijepe protiv gripe još uvijek mali? Kao da se zanemaruje efekat vakcine?

- Malo je željelo da se vakciniše - 5 do 7% ljudi. Da, zanemaren je. Ali čak i ako se vakcinacijom ne postigne potpuna zaštita, barem ne očekujemo da će patiti od komplikacija. Očekuje se da će steći određeni imunitet i da će bolest blaže napredovati. Ali neka ljudi imaju na umu da, nažalost, niko nije imun na grip. Bolest je najteža kod starijih ljudi jer imaju niz hroničnih bolesti: dijabetes, bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema. Iako sa njima sa ovom vakcinacijom

imunitet je teško izgraditi, opet je poželjno da to urade. Ovo je ono što možemo učiniti za sebe.

Znate li da li će ovi novi sojevi promijeniti kliničku sliku, tok gripe?

- Ovo je prilično spekulativno, ne mogu reći kako će biti. Klinička slika zavisi ne samo od uzročnika, već i od doze infekcije. Mnogo zavisi i od samog pacijenta, kakav je njegov imunitet, koje druge bolesti ima. Takođe je veoma važno da ljudi ostanu kod kuće na prve simptome gripa. Važno je zaustaviti širenje infekcije jer je zarazno razdoblje 2-3 dana. Ako osoba nastavi da ide na posao, zaraziće kolege i druge. Svi misle da je nezamjenjiv u svom poslu i bez njega neće, ali uvijek postoji način. Koliko god mu to hitno izgledalo, važno je za društvo, ali je važno i za samog pacijenta. Treba ostati u krevetu, ležati, odmoriti se, dati svom tijelu šansu da se izbori sa ovom infekcijom. U suprotnom, bolest se odugovlači, komplikacije postaju sve češće i teže.

A kada treba uzimati antivirusne preparate? Kakav je njihov efekat? Bilo je kontroverzi oko njihove efikasnosti, ako se ne varam? Da li su pogodne i za prevenciju ili nema smisla?

- Antivirusne preparate treba uzimati kod prvih simptoma bolesti. Što je ranije moguće. Ali ne u svrhu prevencije, nema smisla. Jednom riječju, profilaksa lijekova se ne preporučuje. Prevencija je specifična a to je vakcina. Što se tiče dejstva antivirusnih lekova, mogu da vas uverim da Tamiflu sada daje veoma dobre rezultate. Ako se započne na vrijeme, ima izuzetno dobar učinak, ali ako je nakon 48. sata od početka bolesti, onda više nema smisla. Ovi virusi se vrlo brzo razmnožavaju i izuzetno je važno da se antivirusni lijekovi uzimaju rano.

Prof. Stoycheva, prisjetimo se komplikacija gripa

- Najčešće komplikacije gripa su upala pluća i bronhitis. Međutim, ove upale pluća nikako nisu blage, jer su najčešće povezane sa samim virusom gripe. Javljaju se kod respiratorne insuficijencije. Upala pluća može biti i bakterijska. Vidite, gripa je bolest koja kolabira, urušava imuni sistem i već tijelo postaje vrlo osjetljivo i podložno bakterijskim i drugim virusnim infekcijama. Ako se upala pluća javi u prvoj sedmici od početka bolesti, najčešće je povezana s virusom gripe, ali ako se pojavi nakon toga, uzrok je češće u različitim bakterijama. A bakterijska pneumonija zahtijeva liječenje antibioticima. Kao što znate, antibiotik za samu gripu nema smisla, on ne djeluje na viruse, pa ću opet reći - pijte antivirusne preparate. Kao što sam rekao, upala pluća i bronhitis su najčešći, ali ne i najgori. Najteže su komplikacije sa centralnog nervnog sistema, neuroinfekcije - meningitis, encefalitis. Na sreću, mnogo su rjeđe od respiratornih komplikacija, ali imaju teži tok. Želim da istaknem još jednu karakterističnu stvar - sve hronične bolesti koje pacijent ima pogoršavaju se. Zapravo, to je i razlog visoke stope smrtnosti kod starijih nakon gripe.

Prof. Stoycheva, dozvolite mi da vas zamolim da ukratko prodiskutujete o drugoj bolesti - šarlahu. Koja je karakteristika?

- Potpuno druga bolest. Šarlah je bakterijska infekcija koju izazivaju streptokoki zračno-kapljičnim putem, ali nije toliko zarazna. Može doći do malih epidemija u vrtićima, u školama, uglavnom u bližem kontaktu. Karakteristični simptomi ove infekcije su gnojna angina pektoris, povećanje cervikalnih limfnih čvorova, visoka temperatura. Obično počinje visokom temperaturom, upalom grla i povraćanjem – to su prvi simptomi. Kao da simptomi govore gdje su lezije. A u prvih jedan do dva dana pojavljuje se osip od šarlaha, koji je vrlo mali. To su sitne flekice, veličine glavice bradavice, najčešće se pojavljuju ispod pazuha, a takođe i na vratu. Vrlo male ružičasto-crvene mrlje zbog kojih koža svrbi i suši se poput naježih kože. Znate koliko je fina, meka i baršunasto meka dječja koža. Zato i ostavlja utisak kada se ovi folikuli dlake podignu na kožu. A kad pomiluje, osjeti se kako je postala gruba. Što se tiče lokalizacije osipa, kao što sam rekao ispod pazuha, na vratu, osim toga može se pojaviti i u donjem dijelu trbuha, iu pregibima ruku. Nema osipa na licu, ali obrazi peku, jako crveni, brada je bleda. Odnosno, nacrtan je trougao i sa strane su jako crveni plameni obrazi. Karakterističan simptom je boja jezika - zovemo ga jezik od maline.

Izloženi smo preko 100 rinovirusa

Virusne respiratorne infekcije, odnosno virusne infekcije respiratornog sistema, posebno su relevantne za sezonu. Gripa još nema, ali ima rinovirusa, to je sezonska prehlada. Postoji preko 100 serotipova rinovirusa, a treba znati i da je imunitet koji se izgrađuje nakon bolesti vrlo kratak. Možemo se susresti sa ovih 100 serotipova rinovirusa i u jesen se mnogo puta razboljeti. To su sezonske, obične curenje iz nosa, a virusi koji ih uzrokuju razmnožavaju se na temperaturi do 35 stepeni, pa bujaju samo u nosu i nazofarinksu. Iz tog razloga nema bronhitisa i pneumonija uzrokovanih rinovirusima. Glavne karakteristike bolesti su curenje iz nosa – u početku sa ozbiljnim sekretom, kasnije može postati malo zamućen. Ali, naravno, ove bolesti su povezane s određenom slabošću - temperaturom malo povećanom na 37,5 stupnjeva, iako se najčešće javljaju bez nje. Osoba teško diše, nos je začepljen. Ovo su sezonske prehlade kroz koje prolazimo nekoliko puta u ovim prijelaznim godišnjim dobima kada su temperaturne amplitude prevelike da bismo mogli procijeniti kako se obući

“Ove infekcije sugeriraju samo simptomatsko liječenje i kapi za nos. Ali sa ili bez tretmana, traju i do nedelju dana. Postoje dobre kapi za nos, koje, inače, ne treba preterati - ne duže od 3-4 dana, jer dugotrajno lečenje kapima isušuje sluznicu nosa. Za djecu su sada dostupne nove fiziološke otopine. Nakon 3-4 dana kapi za nos, možete ih koristiti, jer nosna sluznica neće biti oštećena , objasnio je stručnjak.

Preporučuje se: