COVID-19 i mozak: Šta znamo do sada?

Sadržaj:

COVID-19 i mozak: Šta znamo do sada?
COVID-19 i mozak: Šta znamo do sada?
Anonim

Kako virus SARS-CoV-2 utiče na ljudski mozak? Nedavne studije izlaze s podacima koji rasvjetljavaju zašto COVID-19 može biti tako ozbiljan za neke ljude i simptomi mogu trajati dugo vremena.

Postoji duga istorija sličnih virusa koji utiču na mozak. Na primjer, dr. Gabriel, profesor neurologije na Zdravstvenom centru Univerziteta Teksas u San Antoniju, primjećuje da su u pandemiji gripe 1917. i 1918. godine mnoge bolesti slične gripu bile povezane s poremećajima mozga.

Ovi respiratorni virusi uključuju H1N1 i SARS-CoV. Poznato je i da virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19 utiče na mozak i nervni sistem , dodaje istraživač. Pitanje je kako i u kojoj meri, piše sajt www.medicalnewstoday.com.

Uticaj na mozak objašnjava gubitak mirisa

“Glavna ideja našeg istraživanja je da neki od respiratornih virusa imaju afinitet za ćelije nervnog sistema”, objašnjava prof. Sushadri.

Ona dodaje da su olfaktorne ćelije veoma podložne virusnoj invaziji i da su posebno na meti SARS-CoV-2, pa je stoga jedan od najistaknutijih simptoma COVID-19 gubitak čula mirisa. Olfaktorne ćelije su koncentrisane u nosu. Preko njih virus stiže do odgovarajućeg centra u mozgu, koji se nalazi u blizini hipokampusa, područja mozga uključenog u kratkoročno pamćenje.

“Trag virusa, kada napadne mozak, vodi skoro pravo do hipokampusa,” objašnjava dr. De Erauzkin. - Smatra se da je ovo jedan od izvora kognitivnih oštećenja uočenih kod pacijenata oboljelih od COVID-19. Sumnjamo da bi to mogao biti dio razloga za ubrzani kognitivni pad tokom vremena kod osjetljivih ljudi.”

Odnos sa neurološkim bolestima

U radu, naučnici se pozivaju na postojeće dokaze koji ih čine posebno opreznim u pogledu efekata SARS-CoV-2 na mozak. Na primjer, istraživači su otkrili da: “Intranazalna primjena SARS-CoV-2 kod miševa rezultirala je njegovom brzom invazijom u mozak. Čestice virusa SARS-CoV-1 mogu se otkriti nakon smrti u mozgu kod ljudi.”

In vitro studije su pokazale da virusni proteini mogu oštetiti krvno-moždanu barijeru. Glavobolja, smanjen okus i gubitak mirisa javljaju se prije pojave respiratornih simptoma kod većine pacijenata sa COVID-19.

Delirij i smanjeno pamćenje „mogu biti jedini simptomi infekcije SARS-CoV-2, čak i kod mlađih pacijenata. Učestalost delirijuma kod kritično bolesnih od COVID-19 pacijenata u jedinicama intenzivne nege je čak 84%, napominju autori.

Nova studija je otkrila mnogo veću učestalost delirija i kome kod pacijenata sa COVID-om nego kod onih sa akutnom respiratornom insuficijencijom. Autori ove studije pregledali su 2.088 slučajeva. Otkrili su da je oko 82% pacijenata bilo u komi u prosjeku 10 dana, a 55% je imalo delirijum 3 dana.

Prosječna akutna moždana disfunkcija koja se manifestira kao koma ili delirijum koji traje 12 dana. Autori sugeriraju da jaki sedativi i nekoliko posjeta porodici mogu igrati ulogu.

Studija je otkrila da pacijenti koji su primali infuzije sedativa benzodiazepina, koji djeluju depresivno na nervni sistem, imaju 59% veću vjerovatnoću da razviju delirijum.

Studija je takođe otkrila da pacijenti koji su primali lične ili virtuelne porodične posete imaju 30% manje šanse da razviju delirijum.

Inficira neurone 'sa razornim posljedicama'

Drugi istraživači su se fokusirali na to kako novi korona virus inficira neurone i uzrokuje oštećenje moždanog tkiva.

Na primjer, tim predvođen Akikom Iwasakijem, profesorom imunobiologije i molekularne imunobiologije na Medicinskom fakultetu Yalea u New Havenu, koristio je minijaturne 3D reprodukcije organa da analizira kako virusi SARS-CoV-2 prodiru u mozak.

Studija, koja se pojavljuje u Journal of Experimental Medicine, pokazala je da je novi koronavirus u stanju da inficira neurone u ovim "laboratorijskim organima" i da se razmnožava povećanjem metabolizma zaraženih ćelija.

U isto vrijeme, zdravi, neinficirani neuroni u blizini umiru jer je dotok kiseonika prekinut. Istraživači su također otkrili da blokiranje ACE2 receptora sprječava viruse da inficiraju ljudski mozak razvijen u laboratoriji.

Naučnici su takođe analizirali efekte SARS-CoV-2 na mozgove miševa koji su genetski modifikovani da proizvode ljudske ACE2 receptore. Ovdje je virus promijenio vaskularnu strukturu mozga ili krvnih sudova.

Ovo može prekinuti dotok kiseonika u mozak. Osim toga, miševi sa infekcijom koja se proširila na mozak imali su mnogo težu bolest od drugih kod kojih je bila ograničena na pluća.

Jednom kada se zarazi, mozak može uticati na bilo šta

Još jedno istraživanje podržava ideju da je napad COVID-19 na mozak ono što čini bolest tako teškom.

Tim istraživača s višim autorom studije Mukeshom Kumarom, virologom specijaliziranim za nove zarazne bolesti i docentom na Državnom univerzitetu Georgia, Atlanta, inficirao je nosne prolaze miševa novim koronavirusom.

Ovo je izazvalo tešku bolest kod glodara, čak i nakon što je infekcija nestala iz njihovih pluća.

Preporučuje se: