12% ljudi s hroničnim bolestima prekinulo je liječenje zbog pandemije

12% ljudi s hroničnim bolestima prekinulo je liječenje zbog pandemije
12% ljudi s hroničnim bolestima prekinulo je liječenje zbog pandemije
Anonim

Skoro polovina ljudi sa hroničnim bolestima u Bugarskoj imala je problem sa pristupom medicinskoj nezi tokom pandemije. Ovo je postalo jasno iz nacionalno reprezentativnog istraživanja sociološke agencije „Trend“: „Uticaj pandemije COVID-19 na zdravstvenu zaštitu i zdravstvene usluge“, predstavljene na Trećoj nacionalnoj konferenciji „Zajedno za više zdravlja“.

Prema studiji, 40% pacijenata koji boluju od hroničnih bolesti imalo je problema sa pristupom dijagnozi i lečenju u uslovima pandemije. Kod njih dolazi do odlaganja ili prekida liječenja i odgađanja dijagnoze. Istraživanje ne uzima u obzir nedijagnostikovane bolesti, jer ispitanici nemaju načina da znaju za njih.

Takođe, 22% ispitanika je otkazalo redovan lekarski pregled, 16% je otkazalo posetu bolnici, 12% je prekinulo ili odložilo terapiju, 20% je imalo poteškoća da poseti svog ličnog lekara. Podaci pokazuju da je 32% ispitanih identifikovalo svoj pristup zdravstvenim uslugama tokom pandemije kao problematičan.

Deyan Denev, izvršni direktor ARPharM-a, objasnio je da je svrha konferencije da se razgovara o mogućnostima jačanja zdravstvenog sistema 2022. godine povećanjem javnih ulaganja u zdravstvo. Tako će, u pandemiji koja je u toku, biti moguće osigurati pravovremeno i adekvatno liječenje i za pacijente sa COVID-19 i za kronične bolesnike u Bugarskoj.

Javna ulaganja u zdravstvo u našoj zemlji zaostaju za evropskim prosjekom, a da bi se smanjio jaz za Evropskom unijom, ulaganja u ovaj sektor moraju se povećati za 10% bruto domaćeg proizvoda. Time će se smanjiti participacija pacijenata i umjesto sadašnjih 60% ona će pasti ispod 20%. Stvaranje namjenskog fonda za inovacije može osigurati rani pristup inovativnim terapijama za pacijente.

“Postoje četiri strateška zdravstvena prioriteta: ulaganje u prevenciju i skrining; stabilizacija odliva doktora i medicinskih sestara; poboljšanje ambulantne zaštite i uvođenje digitalne zdravstvene zaštite. Pandemija je poremetila funkcionisanje zdravstvenog sistema, odnela i odnosi mnoge živote. Od vitalnog je značaja dati prioritet zdravstvu u narednoj godini i preduzeti hrabre korake za povećanje javnih investicija i uvođenje neophodnih sistemskih promjena za suočavanje s budućim krizama , zaključio je Deyan Deneuve.

Arkady Sharkov iz Stručnog kluba za ekonomiju i politiku (EKIP) predstavio je na konferenciji evropsku analizu "Efekti odložene potražnje za zdravstvenim uslugama zbog pandemije COVID-19". Prema podacima SZO, 60% zemalja u Evropi obustavilo je ili prekinulo svoje programe skrininga za nezarazne bolesti.53% zemalja prijavilo je potpune ili djelomične prekide u aktivnostima vezanim za kontrolu hipertenzije, dijabetesa i dijabetičkih komplikacija.

Djelomične ili potpune prekide aktivnosti vezanih za liječenje kardiovaskularnih hitnih stanja prijavilo je 17% zemalja s visokim dohotkom, a 26% je prijavilo prekide aktivnosti vezanih za liječenje onkoloških bolesti. Procedure rehabilitacije su najviše pogođene - 79% zemalja u Evropi prijavljuje svoju djelomičnu ili potpunu suspenziju.

Arkadij Šarkov je takođe izneo podatke o uticaju pandemije COVID-19 u našoj zemlji. „Hospitalizacije su se smanjile za 20% u 2020. i 2021. godini, a to ukazuje na gomilanje nedijagnosticiranih i neliječenih osoba s kroničnim bolestima. Otprilike 2.300 nema dijagnosticiranih malignih bolesti. Slična je situacija i sa kardiovaskularnim, respiratornim i endokrinim bolestima.

Očekuje se da će se broj pacijenata povećati ili sustići u 2022., jer će dio njih imati uznapredovala oboljenja, sa komplikacijama i vjerovatno će im već biti potrebna hitna medicinska pomoć. Post-Covid sindrom će takođe pogoršati hronične bolesti i opteretiti zdravstveni sistem , rekao je Šarkov.

Preporučuje se: