Dr Aleksandar Nosikov: Kod mnogih ljudi COVID dovodi do hipotenzije i palpitacije

Sadržaj:

Dr Aleksandar Nosikov: Kod mnogih ljudi COVID dovodi do hipotenzije i palpitacije
Dr Aleksandar Nosikov: Kod mnogih ljudi COVID dovodi do hipotenzije i palpitacije
Anonim

Kardiolog dr Aleksandar Nosikov radi u Dijagnostičko-konsultativnom centru "Ajibadem City Clinic - UMBAL Mladost". Dr Nosikov je specijalno za čitaoce "Doktora" objasnio kako održavati kardiovaskularno zdravlje i kako na hipertenziju utiče COVID-19.

Razgovaramo sa dr Aleksandrom Nosikovom na temu kako kontrolisati hipertenziju, smanjiti kardiovaskularni rizik i posledice korona virusa.

Dr Nosikov, koji su uzroci hipertenzije?

- U većini slučajeva – možda u preko 95% pacijenata – nema jasnog uzroka arterijske hipertenzije. Zato je zovemo esencijalna hipertenzija. Kod pojedinačnih pacijenata koji su mladi i imaju ekstremno visok krvni pritisak, provodimo dodatne pojašnjene studije. Obično ovi pacijenti imaju problem s nadbubrežnim žlijezdama, koje proizvode više aldosterona, ili imaju još rjeđe tumore koji proizvode biološki aktivne supstance.

Treći mogući uzrok ove hipertenzije je suženje bubrežne arterije. Bubreg reaguje kada nije dobro snabdeven krvlju, ekstremnim porastom krvnog pritiska.

Da li visoki krvni pritisak ima simptome?

- Većina pacijenata ne osjeća apsolutno ništa. Navikli su na visok krvni pritisak, a ni ne znaju da imaju neku bolest. Zato hipertenziju nazivamo "tihi ubica". U Bugarskoj je svaka druga osoba starija od 40 godina hipertenzija, a to je veliki problem.

Koje su opasnosti od neliječene hipertenzije?

- Najveća opasnost je ishemijski moždani udar. Nažalost, mi smo vodeći u ovoj statistici u evropskim i svjetskim razmjerima. Od hipertoničara u Bugarskoj, samo 15-20% je adekvatno liječeno i dostižu ciljne vrijednosti krvnog tlaka koje najbolje štite od ishemijskog moždanog udara. Od preostalih hipertoničara, jedan dio uopće ne zna za svoju hipertenziju, drugi dio ne smatra potrebnim da je liječi, jer se ljudi u ovoj grupi osjećaju dobro, a treći dio pacijenata se liječi, ali nedovoljno dobro..

Postoje li faktori rizika za osobu koja je svjesna zdravlja da procijeni rizik od hipertenzije i obavi preventivni pregled kod kardiologa?

- Jedini način da saznate da li osoba ima hipertenziju ili ne je mjerenje krvnog tlaka. U Bugarskoj većina porodica ima aparate za merenje krvnog pritiska i to nije problem.

Preporučujemo da se krvni pritisak meri na standardizovan način - rano ujutro nakon ustajanja, jer je tada krvni pritisak najveći kod većine ljudi, kada pacijent udobno sedi, opuštene ruke na tvrdoj podlozi - kuhinjski sto ili radni sto, leđima naslonjen na stolicu, nije popio kafu, nije popušio cigaretu, već je išao u toalet.

U početku preporučujemo mjerenje krvi na obje ruke da vidimo da li postoji razlika u vrijednostima, ako jedna ruka ima veći pritisak - mjerenja se nastavljaju na toj ruci. Preporučujemo merenje krvi ujutru i uveče tokom 7-8 dana. Sa zabeleženim vrednostima pacijent treba da dođe kod kardiologa da proceni da li ima hipertenziju ili ne.

Dobro je da svaka osoba starija od 40 godina jednom godišnje izvrši nekoliko mjerenja za redom i snimi vrijednosti krvnog pritiska. Ali nema smisla da svako mjeri krv svaki dan.

Image
Image

Da li se hipertenzija povećala tokom pandemije covida?

- Broj slučajeva hipertenzije se povećao jer su ljudi ostajali u zatvorenom prostoru i postajali nepokretni. Sjećate se koliko je bilo teško prvo zatvaranje, kada su nas jurili po parkovima, nisu nam dali ni pse da izvedemo. Kada osoba postane neaktivna i dobije na težini, kontrola krvnog pritiska se pogoršava. Boravak kod kuće često je praćen većom konzumacijom alkohola, što takođe destabilizuje krvni pritisak. Pandemija Covid-a je također povećala anksioznost ljudi. A kada je osoba anksiozna, napeta i ima napade panike, krvni pritisak raste. Ovo nije stvarna hipertenzija, već reakcija tijela na anksioznost ili napade panike. Ovi pacijenti imaju vrlo visoke vrijednosti krvnog pritiska koje su zapravo sekundarne.

Primarni je psihološki problem. Nikada u Bugarskoj nismo imali takvu epidemiju anksioznih poremećaja i napada panike kao u zadnjih godinu i po dana.

Kako prošli COVID utiče na već postojeću hipertenziju?

- Paradoksalno, za većinu ljudi, COVID snižava krvni pritisak. Kod drugih pacijenata nivo u krvi se povećava, a kod drugih se ne mijenja. Dakle, utiče na svakog pojedinačno. Veliki problem među onima koji su prošli kroz COVID, ne samo hipertoničarima, već i općenito, je hipotenzija – niske vrijednosti krvnog pritiska. Korona virus napada autonomni nervni sistem i decentralizuje ga. Mnogi ljudi imaju nizak krvni pritisak i/ili lupanje srca.

Rješenje ovog problema je različito za svakog pacijenta. Imamo lijekove koji mogu smanjiti broj otkucaja srca bez snižavanja krvnog tlaka. Često ih dajemo za utjehu pacijentima s jakim palpitacijama nakon COVID-a. Kada se osoba oporavi od infekcije, nizak krvni pritisak i otkucaji srca nestaju sami od sebe.

Imam utisak da kod oko polovine pacijenata sa produženim kovid-sindromom, čiji oporavak traje duže od tri meseca, vakcinacija dovodi do značajnog smanjenja pritužbi. Da, vakcinacija nakon produženog covid-sindroma značajno poboljšava stanje.

Od čega zavisi zdravlje srca?

- Da biste dugoročno imali zdravo srce, dovoljno je ne pušiti, pratiti holesterol i održavati ga na normalnom nivou. Ako osoba ima dijabetes, treba ga kontrolirati. Ako ima visok krvni pritisak, dobro ga kontrolišite.

Ciljne vrijednosti krvnog pritiska za osobe mlađe od 65 godina su ispod 130/80 mmHg, a za one starije od 65 godina – ispod 140/90 mmHg. Dok se ciljni nivoi holesterola određuju pojedinačno, a ne laboratorijskim referentnim vrednostima.

Obavezni uslov za zdravo srce je da se osoba aktivno kreće, bavi sportom i uravnoteženo se hrani. Dakle, ovim vrlo jednostavnim koracima postižemo 90% smanjenje kardiovaskularnog rizika

Ne postoji druga oblast medicine u kojoj se toliko toga postiže običnim sredstvima. Ali za to je potrebna saradnja pacijenata.

Šta mislite pod pravilnom ishranom?

- U kardiologiji, pod pravilnom ishranom podrazumevamo mediteransku ishranu. Nismo toliko fokusirani na to jer se na taj način uzima mnogo omega-3. I zato što je ovo vjerovatno najizbalansiranija dijeta, koja, barem za Evropu, djeluje jako dobro. Apsolutno ništa u mediteranskoj prehrani nije zabranjeno. Sadrži meso, ribu i mekušce. Možete jesti sireve, žute sireve, orašaste plodove i salate. Akcenat je na kvalitetnim mastima, dobrom maslinovom ulju.

Savjet našim čitaocima…

- Što bolje liječimo dugotrajne probleme s krvlju, dijabetesom, kolesterolom itd., odnosno što je bolje stanje našeg organizma, manji je rizik od teškog toka COVID-19.

Moja druga preporuka ljudima je da se vakcinišu. A oni koji su to već uradili, trebali bi uzeti doze. Zato što se pojavljuju nove varijante koronavirusa i COVID se može ponoviti. Ponekad postoje i proboji vakcine. Srećom, oni koji su vakcinisani obično dobiju blagu bolest, a ako dobiju dozu, postoji šansa da se uopšte ne zaraze ove zime.

Preporučuje se: