Ljuti se, ali ne griješi u svom bijesu

Sadržaj:

Ljuti se, ali ne griješi u svom bijesu
Ljuti se, ali ne griješi u svom bijesu
Anonim

Specijalno za MyClinic Petar Valkov - doktor kliničke psihologije, dostavio nam je svoju publikaciju "Upravljanje ljutnjom iz psihološke i kršćanske perspektive". Dr Valkov je viši docent psihologije na Trakijskom univerzitetu u Staroj Zagori, član Društva psihologa u Bugarskoj i Bugarskog hrišćanskog medicinskog udruženja.

"Obratite pažnju na to kako se u drevnim spisima ne kaže "Ne ljuti se", već "Ljuti se, ali bez grijeha" - objašnjava psiholog. – Svi mentalno zdravi ljudi su u životu iskusili ljutnju. Značenje "Ljuti se, ali bez grijeha, neka ne zađe sunce nad tvojim gnjevom!", je ovo: kad se čovjek pravedno ljuti, dok sunce ne zađe, treba da se smiri. Ovo je neophodno jer se ova ljutnja lako može pretvoriti u dužu i trajnu mržnju i tako prerasti u teški grijeh. Ponekad gorčina izazvana pogrešnim postupkom ili uvredljivom riječju ne prestane da ključa u duši. Ovo je posebno tačno u slučajevima kada postoje skandali u porodici, među prijateljima, u crkvi ili negde drugde. Što duže ostajemo ljuti, to nas više obuzima mržnja i manja je vjerovatnoća da ćemo se smiriti i pravilno procijeniti situaciju. Čak i da smo bili u pravu, nemojmo zaspati od ljutnje, jer nas to može pretvoriti u zločince", upozorava Valkov.

Doživljavanje ljutnje nam omogućava da se zauzmemo za svoje principe, a ove emocije imaju i informativnu vrijednost. Na primjer, tuga nas obavještava o gubitku, strah - o prijetnji, a ljutnja nas upozorava na nepravedno postupanje ili akciju… Prema Bibliji, i Bog je doživio ljutnju. Ali on je pravedan i pravedan, usmjeren protiv zla koje ljudi čine. Trebali bismo biti ljuti kada ljudi zaborave dobro, a ne mogu pobijediti zlo. Biblija daje brojne primjere pravednog i pravednog gnjeva. Ljutnja nije uvijek grešna, jer je ponekad pravedan odgovor na zlo. Međutim, vrlo često je grešna, destruktivna: kada je izazvana našom sebičnošću, kada je rođena iz našeg ponosa, kada podstiče nespremnost da se čuju poštene primjedbe i ukori, i kada izaziva zločinačke namjere. Griješimo kada svoju ljutnju izbacujemo na ljude koji nisu krivi za događaj koji ga je izazvao, kada izgradimo unutrašnji bijes koji dovodi do nezadovoljstva i ogorčenosti, kada neodgovarajuće reagiramo na situaciju koja nas je naljutila fokusirajući se na osobu, a ne na problem. Na ovaj način nanosimo fizički ili psihički bol ili štetu osobi.

Kako upravljati našim negativnim emocijama

Prvo: fokusirati se na rješenje problema

“Osećanja utiču na misli, a misli utiču na osećanja. - nastavlja da komentariše Valkov.- U stanju besa, svest je zamagljena i razmišljanje je tunelsko. Odnosno, razmišljamo samo u jednom pravcu, a da ne vidimo alternativu. Dakle, osećanja se moraju kontrolisati! Biblija nas uči da kontrolišemo svoja osećanja: „Budala otvoreno pokazuje svoju ljutnju, a razborit čovek krije svoju uvredu…“Ne treba da se brzo ljutimo pre nego što za to postoje pravi razlozi. Stoga, čak i ako nam se čini da imamo ozbiljne razloge za ljutnju, korisno je još jednom razmisliti o situaciji, jer u svom bijesu možemo reći ili učiniti stvari zbog kojih ćemo kasnije žaliti do kraja života. Ovdje tehnika "izbroj do 10" ili "držanje gutljaja vode u ustima" može pomoći prije nego što odgovorite ili postupite u ljutoj situaciji. Ovdje se uvijek sjetim priče o drvosječi koji se vraća iz šume i vidi krv po cijeloj kući, pas je u krvi, beba se ne čuje. Odlučuje da je pas ubio bebu i u naletu bijesa ubija je. Ali čim je pucanj utihnuo, začuo je dječji plač, našao dijete, a pored njega je ležao leš vuka. Tako shvati da je pas ubio vuka da bi spasio dijete, ali avaj… bijes se pokazao jačim od razuma. Možemo se nositi sa svojom ljutnjom na pravi način: fokusiranjem na rješenje problema, a ne na sam problem. Ako problem zahtijeva od nas da se suprotstavimo drugoj osobi, to treba učiniti odgovorno, ne žuriti da ih povrijedimo i vrijeđamo. Zato svojim pacijentima uvijek savjetujem - napadajte problem, a ne ljude! Ako morate da ukorite osobu, uradite to sa razumevanjem i saosećanjem! Podijelite svoja osjećanja, svoju anksioznost, svoj bijes! Dobro razmislite o svojim riječima, koristite prikladan i samouvjeren ton. Skroman odgovor smanjuje moć bijesa. A uvredljiva riječ izaziva još jači bijes…" objasnio je psiholog.

Ljutnja nije samo emocija, već i biohemijska reakcija, adrenalin se oslobađa, krvni pritisak raste, grlo se suši, energija se pojavljuje u mišićima… Spremni smo za odbranu ili napad. Studije različitih emocija koje su proveli Levinson, Ekman i Friesen pokazuju da je broj otkucaja srca veći za negativne emocije, kao što su ljutnja, strah i tuga, nego za pozitivne emocije sreće i oduševljenja. Ljutnja ima višu temperaturu kože od drugih emocija.

Upoznavanje sa voljenom osobom takođe ubrzava rad srca, ali samo ljutnja čini da srce kuca mnogo brže. Ljutnja ima ogromne efekte na funkcionisanje kardiovaskularnog sistema. Sjećanje na vrijeme kada smo osjetili ljutnju smanjuje efikasnost pumpanja srca za 5 bodova. A to pokazuje da ljutnja zadaje ozbiljan udarac srcu. U bijesu dolazi do navale krvi u ruke tako da je pojedinac spreman za napad. Ovu emociju karakteriše ubrzan rad srca i povišen nivo hormona, posebno adrenalina, zbog čega osoba često preduzima ekstremne akcije.

Ovdje je Biblija u pravu: „Ljutnja ubija budalu. I ljutnja ubija budalu”…

Usput

Ljutnja je ta koja napada imuni sistem. Prema riječima Bistre Cenove, šefice laboratorije "Psihologija rada" Nacionalnog centra za zaštitu javnog zdravlja, pet minuta ljutnje je pet sati nedostatka imunološke zaštite. Eksperimentalne studije dokazuju da zbog petominutne ljutnje imamo smanjen imunitet i narušen "imunoglobulin A" u pljuvački. tj. respiratorni trakt, koji je barijera za sve viruse i mikrobe, potpuno je nefunkcionalan… I jos jedna stvar, veoma vazna - dokazano je da je ljutnja štetnija po zdravlje od pusenja i loseg holesterola…

Preporučuje se: