Dr Ivan Kazmin: Dodaci ishrani nisu lijek za reumatske bolesti

Sadržaj:

Dr Ivan Kazmin: Dodaci ishrani nisu lijek za reumatske bolesti
Dr Ivan Kazmin: Dodaci ishrani nisu lijek za reumatske bolesti
Anonim

Razgovaramo sa dr Ivanom Kazminom o pogoršanju reumatskih bolesti u jesen i njihovom liječenju.

Dr Kazmin, zašto se broj ljudi koji traže reumatologa naglo povećava u jesen i zimu?

- Kod degenerativnih i upalnih bolesti zglobova i kičme, uočavamo tzv. meteotropija - intenziviranje tegoba pri promjeni vremena (uglavnom zbog atmosferskog pritiska). Zato se bol koji doživljavaju pacijenti nazivaju meteopatskim. U jesen i proljeće, atmosferski tlak se često mijenja. Zbog toga u ovim sezonama tegobe pacijenata postaju sve učestalije i intenzivirane, te se stoga obraćaju za pomoć reumatologu.

Hladnoća, vlaga, vjetar su faktori koji pojačavaju tegobe na već postojeću bolest, ali nisu primarni uzrok njene pojave. Od naših baka i djedova smo čuli "počela su mi se vrtjeti koljena ili mi je hladno u zglobovima, pa će sutra padati kiša" - ovo je tipičan primjer meteopatskog bola. Drugi pacijenti se pod istim okolnostima žale na bolove u leđima i donjem dijelu leđa, jer je tu proces artroze najnapredniji.

Ima li više ljudi sa reumatološkim bolestima u Bugarskoj u poređenju sa Španijom ili Finskom na primjer?

- Medicinska nauka zna da kod većine reumatskih bolesti postoji određena genetska predispozicija. Iz tog razloga, teško je napraviti poređenja u učestalosti ovakvih bolesti kod velikih grupa ljudi (naroda, nacija) koje su genetski različite. Kod nas se takva poređenja mogu napraviti, na primjer, sa bugarskim državljanima različitog etničkog porijekla.

U kojim etničkim grupama su reumatske bolesti češće?

- Uočavamo veću učestalost upalnih bolesti kičme i sistemskih bolesti vezivnog tkiva kod osoba turske nacionalnosti

Najvjerovatnije je to zbog bračne zatvorenosti osoba ove nacionalnosti, što je preduslov za veću učestalost pojave rizičnih genetskih kombinacija.

Da li se reumatološke bolesti "podmlađuju" i ako jeste, zašto?

- Trenutno ne postoje naučno dokazani podaci o takvom "podmlađivanju" morbiditeta. Činjenica da takve bolesti sve češće nalazimo kod mlađih ljudi je zbog dostupnosti dobro obučenih reumatologa i boljih mogućnosti za ranu laboratorijsku i slikovnu dijagnostiku. Na primjer, samo u posljednjih 10-12 godina broj reumatologa u Burgaskoj regiji porastao je sa tri na 10.

Koje su najčešće pritužbe sa kojima ljudi dolaze reumatologu?

- Bol. Bol u zglobovima, kralježnici i/ili mišićnom porijeklu. Odatle reumatolog mora učiniti sve što je potrebno i moguće da razjasni uzrok, utvrdi bolest i prepiše liječenje.

Kako se dijagnosticiraju reumatološke bolesti?

- Prvi uslov je da pacijent dođe kod reumatologa. Zatim, na osnovu njegovih pritužbi, fizikalnog pregleda, laboratorijskih i slikovnih nalaza, konsultacija sa drugim specijalistima, po potrebi reumatolog stavlja tzv. radna dijagnoza i određuje ponašanje u liječenju. Praćenjem stanja pacijenta tokom vremena, reumatolog može biti u mogućnosti da promijeni i dijagnozu i liječenje.

Koji je tretman?

- Nije moguće navesti samo grupe lijekova, a kamoli pojedinačne lijekove.

Liječenje ovisi o mnogim faktorima i predanost je i odgovornost ljekara. Svaki tretman je zajednička odluka između doktora i pacijenta, pri čemu doktor ima vodeću ulogu.

Image
Image

Postoje li prirodni "lijekovi" - blato, lug, sunce, more, itd.?

- Da, postoji. I ne samo one navedene, već i mineralne vode, bilje, fizičke vježbe. Postoje istorijski zapisi i arheološki artefakti koji dokazuju da je ovu vrstu prirodnog "lijeka" čovječanstvo koristilo više od 10.000 godina.

Ko i kako može koristiti ove prirodne "lijekove"? Da li doktor daje recepte?

- Kao i kod svakog drugog lijeka, postoje indikacije i kontraindikacije za njegovu upotrebu. Pošto je riječ o liječenju, ljekar (barem po zakonu) je taj koji propisuje vrstu, način i trajanje primjene ovih prirodnih "ljekova" i odgovoran je za svoje preporuke.

Kakvo bi se trebalo ponašati osoba sa reumatološkom bolešću u hladnim mjesecima?

- Kao i kod svih drugih ljudi - ne izlažite se hipotermiji, održavajte fizičku aktivnost u skladu sa svojim mogućnostima i atmosferskim vremenom, izbjegavajte moguće rizike od pada, od kontakta sa osobama koje pate od sezonskih infekcija, uzimajte tekućinu pod u obliku toplih (najbolje bezalkoholnih) napitaka, uravnoteženu ishranu i pridržavanje preporuka lečećeg reumatologa.

Hrana treba da bude prirodna i da ne dovodi do povećanja telesne težine, kako ne bi preopteretila zglobove. Drugo, poželjno je da hrana bude prirodnog porekla – sveže povrće, voće, meso, mleko i mlečni proizvodi. Da bi se izbjegla upotreba tzv prerađena hrana - salama, kobasice, grickalice, krekeri, čips, zaslađena gazirana pića.

Ponekad, posebno zimi, savjetujem svojim pacijentima da jedu npr. paču, svinjske noge i uši, jer je to hrana bogata hrskavicom i kolagenom i hranljivija je, jeftinija i ukusnija od dodataka prehrani sa takav sadržaj.

Šta pacijent treba da uradi da ublaži simptome svoje bolesti?

- Ublažavanje simptoma bolesti ne znači i izliječenje. U većini slučajeva takvo ponašanje doktoru „zamagljuje“samu bolest. Simptomi bilo koje bolesti prvenstveno su signal pacijentu da nešto nije u redu s njegovim tijelom. Tumačenje ovih znakova, njihovo okupljanje u kompleks simptoma i otkrivanje uzroka njihove pojave glavni je zadatak liječnika. Samodijagnoza i samoliječenje od strane pacijenta češće nosi rizik za njega samog.

Postoji li prevencija reumatoloških bolesti i šta je to?

- Reumatološke bolesti uglavnom imaju nejasan, da ne kažem nepoznat uzrok. Stoga nije moguće spriječiti, tj. kako bi se spriječila bilo koja bolest čiji uzrok nije poznat. Možda je samo u slučaju osteoporoze moguća efikasna prevencija kroz intenzivnu fizičku aktivnost, izlaganje suncu u ljetnim mjesecima i unos vit. D i vit. Do kraja godine smanjite, a gdje je moguće, prestanite pušiti, ograničite unos kafe na 2 šoljice dnevno, konzumirajte prirodnu hranu i pića sa visokim sadržajem kalcijuma.

Postoji li nešto važno što bi ljudi trebali znati, a da vas nisam pitao?

- Dodaci ishrani nisu lijek. Nemojte se oslanjati na njih kao na sredstvo koje će vas izliječiti. Vrlo često pacijent može imati subjektivno olakšanje kada uzima suplemente ishrani, ali u isto vrijeme bolest nastavlja da se razvija i može dovesti do trajnog i nepovratnog oštećenja.

Preporučuje se: